Blagdan svetog Jakova posebno se svečano slavi u Nermiđu. Ovome je svecu posvećena mjesna crkva izgrađena 1970. za vrijeme karaševskog župnika Todora Katića

                Kirvaj je poznat i kao seoska slava, a tradicionalna je proslava dana zaštitnika određenog mjesta ili župe. 

                Stanovnici Nermiđa, mjesta u karaševkoj općini, proslavili su kirvaj 25. srpnja, na dan kada katolička crkva slavi blagdan Svetoga Jakova, jednog od dvanaestorice Isusovih apostola ali i sutradan, 26. srpnja, na dan Svete Ane i Svetog Joakima, roditelji Blažene Djevice Marije. Bio je to treći po redu kirvaj u karaševskoj zajednici nakon onoga iz Klokotiča s početka svibnja mjeseca i nakon ravničkog kirvaja s kraja mjeseca lipnja. Kirvaji se inače obilježavaju u svih sedam karaševskih mjesta jer su oni duboko ukorijenjeni u karaševskoj tradiciji i dio su identiteta svakoga sela, čuvaju povezanost s našim pretcima, s našom mjesnom zajednicom i s našim običajima. 

                U središtu kirvaja je bila Sveta misa i crkveno slavlje u čast sveca zaštitnika sela. U nermićkoj crkvi okupio se veliki broj vjernika jer je srž svakoga kirvaja upravo slavlje zaštitnika mjesta i mjesne crkve. Svetu misu je celebrirao vlč. u mirovini Milja Sima, u koncelebraciji ravnatelja temišvarske biskupske kancelarije Mikole Lauša, karaševskog župnika Petra Rebedžile i drugih svećenika iz karaševskih mjesta, a propovijed je održao vlč. Đuređ Patašan.

                Nakon duhovnog dijela uslijedilo je ono po čemu u kirvaji najpoznatiji-bogati ručak s raznim tradicionalnim delicijama, okupljanje obitelji, prijatelja i gostiju iz drugih mjesta, veselje, pjesma, a navečer i seosko veselje u centru mjesta. 

                Budući da su u svim karaševskim mjestima kirvaji važan simbol vjere, zajedništva i gostoprimstva, u svim našim selima, a pogotovo u Nermiđu, kuće se otvaraju za sve na ovaj dan i praktički nitko nije nepozvan neovisno o mjestu iz kojega dolazi. Nezaobilazna je i čašica domaće rakije. Mnogi ljudi planiraju godišnje odmore upravo u vrijeme kirvaja kako bi se vratili u rodni kraj i proslavili zajedno s najbližima ovaj poseban dan.

                Kirvaj nije samo dan svečanosti — on je izraz zahvalnosti i nade. U današnjem užurbanom vremenu, ova tradicija podsjeća na važnost zajednice, naslijeđa i duhovne povezanosti. I dok se neki običaji s vremenom gube, kirvaj opstaje kao živa veza između prošlosti i sadašnjosti.

                Jakov Zebedejev, poznat i kao Jakov stariji, jedan je od Isusove dvanaestorice apostola. Njega se naziva Jakov Zebedejev (stariji), da bi ga se razlikovalo od Jakova Alfejeva (mlađega), također jednoga od apostola. 

                Za kirvajsko veselje održano u centru sela, ispred Osnovne škole, pobrinula se formacija Milana Todora, a troškove za formaciju je pokrilo Zajedništvo Hrvata, koji inače plaća muziku za kirvaje u svim karaševskim mjestima.