Pocetkom prošlog mjeseca je u sjedištu filijale iz Jabalca Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj održan svecani dogadaj kojim se željela ponovno vratiti zajednickoj pozornosti ljepota biološke raznolikosti koja postoji u Planinskom Banatu, kao i važnost zaštite i ocuvanja okoliša.
    Rijec je o proslavi Dana Nacionalnog parka Semenic-Cheile Carasului koja je održana i obilježena u ponedjeljak 5. lipnja organiziranjem jednog tematskog simpozija u prostorijama vec prije spomenutog sjedišta iz samog centra Jabalca. Manifestaciju je organizirala uprava Nacionalnog parka u partnerstvu sa Zajedništvom Hrvata u Rumunjskoj.    
    S osam prirodnih rezervata, najvecom djevicanskom šumom bukve u Europi, stoljetnim stablima, špiljama, jezerima i najdužim i najdivljim kanjonom u Rumunjskoj, Nacionalni park Semenic-Cheile Carașului jedno je od omiljenih odredišta turista koji su strastveni ljubitelji planinarenja. Kada bismo govorili o najljepšem dijelu parka, to bi bilo nemoguce jer su svi prostori izuzetni i jedinstveni po onome što se može vidjeti.    
    Podrucje Nacionalnog parka Semenic-Cheile Cara?ului pokriva površinu od preko 36.000 ha u središtu županije Kara?-severin, teritorij koji ovom zašticenom podrucju daje peto mjesto medu najvecim nacionalnim parkovima u Rumunjskoj. Park je osnovan 1982. godine i obuhvaca 5000 ha prašuma sa 450-godišnjim stablima, stoljetnim šumama i krškim podrucjima s brojnim kanjonima i preko 800 špilja, te 1200 vrsta flore i 600 vrsta faune. Sadrži nekoliko prirodnih rezervata, ukljucujuci prirodni rezervat Kanjon rijeke Karaša, najduži i najdivljiji u Rumunjskoj, inace jedna od najspektakularnijih atrakcija parka.  U Nacionalnom parku Semenic-Cheile Carașului se nalazi i najvece stablo u Rumunjskoj, rijedak primjerak sekvoje, star preko 150 godina, udaljen 4 km od Komarniške špilje. Ima visinu od 45 metara i opseg od 5,7 metara.    
    Jedan od glavnih pristupnih ulaza u park je mjesto Karaševo, u kojega ulazi rijeka Karaš nakon što prelazi 19 km kroz ovo zašticeno podrucje, od izvora pa sve do ulaza u selo kod mjesta poznatog kao „Tri vodenice“. Još jedan lokalitet s kojeg se lako može pristupiti perimetru zašticenog podrucja parka je selo Jabalce iz karaševske opcine, idilicno naselje posebne ljepote koju daje sama arhitektura mjesta, unutarnja cistoca stanovnika i povijest koja iza njih stoji. I upravo iz ove istinske oaze mira i opuštanja polazi nekoliko turistickih ruta do spektakularnih odredišta parka, ukljucujuci rutu koja vodi do kantona Komarnik ili istoimene špilje, jedne od najvecih špilja u Rumunjskoj, s nizovima stalagmitnih tvo-revina impresivnih dimenzija. I ako sve govorimo o Jabalcu, moramo s ovom prilikom istaknuti da iz ovoga mjesta potjece i Nicu?or Ifca, današnji ravnatelj Nacionalnog parka Semenic-Cheile Carașului, koji je preuzeo ovu funkciju nakon natjecaja iz proljeca 2018. godine. I upravo je ravnatelj Nicu?or Ifca, povodom Dana Nacionalnog parka Semenic-Cheile Carașului, s ljubaznosti svojstvenoj mještanima, istaknuo i opširno predstavio prisutnoj publici nevjerojatne ljepote i posebnu bioraznolikost zašticenog podrucja ovoga nacionalnog parka. 
    Takoder, prisutnima su prikazane prekrasne slike snimljene na terenu povodom raznih aktivnosti koje provode cuvari Parka, bilo da se radi o patrolnim i nadzornim akcijama, bilo da se radi o izradi turistickih, tematskih ili biciklistickih ruta. Prisutni su bili oduševljeni prikazivanjem snimaka životinja te su tako mogli promatrati risove, vukove, divlje macke, divlje svinje i razne druge životinje u njihovom prirodnom staništu.    
    „Jedna važna aktivnost uprave Parka tijekom godine je pracenje postojece flore i faune unutar zašticenog podrucja. Naravno, pracenje flore je intenzivnije od ožujka pa sve do sredine srpnja jer je u tom razdoblju flora najaktivnija, nakon cega postupno nestaje, kao što je slucaj s npr. orhidejama. U svakom slucaju, floru predstavlja oko 1200 vrsta. Što se tice faune, mogu reci da se ponosimo velikom raznolikošcu divljih životinja koje žive unutar parka, inace zašticenih vrsta na nacionalnoj i europskoj razini. Prije svega, rijec je o risu, izrazito diskretnoj životinji prilicno prostranog areala, a zatim o vuku, medvjedu, kuni, jazavcu, jelenu ili divljoj macki, kojih se unutar Parka nalazi u znacajnom broju. Posljednjih godina imali smo priliku i prednost da možemo pratiti postojece vrste uz pomoc kamera sa senzorima postavljenim na razlicitim podrucjima interesa, a veoma smo bili iznenadeni kada smo otkrili medvjeda unutar kanjona Grlišta ili kada smo identificirali tragove medvjeda u podrucju Velikog Ravništa“, rekao je Nicușor Ifca.    
    Na kraju dogadanja sudionike su razveselili kratkim umjetnickim trenutkom instrumentisti an-sambla Karaševska zora pod vodstvom profesora Ionela Bonșua.
    Usljedio je posjet Komarnickoj špilji, do koje su znatiželjnici stigli uz pomoc starodobnog kamiona (Bucegi – SR 144 M proizveden 1974.) koji je obnovio kolekcionar Petar Filka iz Jabalca. Inace je Komarnicka špilja jedna od najvecih špilja u Banatu i u citavoj Rumunjskoj. Do danas otkrivene galerije i dvorane prelaze 5 km, a dio koji se može posjetiti, otvoren za turiste, dug je 1700 metara. Nažalost, kiše koje su prije toga  padale proizvele su jake infiltracije pa je dublje napredovanje u špilju bilo prakticki onemoguceno. Po povratku u sjedište iz Jabalca su organizatori i domacini ponudili sudioni-cima dogadaja nekoliko vrsta jela specificnih mjestu, ali i hrvatskoj zajednici. Nije nedostajalo ni pecenog malaja, ovcjeg sira, janjece juhe i svinjskog gulaša.